Pretraga
Logo
OGLASIPromotional banner

Potresi u Meksiku, Venecueli, Kolumbiji - imamo li razloga za strah?

A. Bojić -

Podeli vest

Ruševine u Kolumbiji
Ruševine u Kolumbiji (AP Photo)

Da li se to priroda probudila? Da li nam poručuje nešto, serijom snažnih zemljotresa koji su se dogodili od početka juna do danas? Filipini, Meksiko, Venecuela i Kolumbija tresli su se snagom od 7 i više stepeni Rihtera – da li je reč o uobičajenom ponašanju planete, ili o nečemu što bi trebalo da nas zabrine?

Prvi jak potres u ovoj godini zadesio je Maleziju i Borneo. Izmerena je magnituda od 7,1 stepen, ali posledica gotovo da nije bilo. To se objašnjava time što je žarište pomeranja ploča bilo na velikoj dubini od preko 600 kilometara.

Slična situacija ponovila se u martu uregionu pacifičke ostrvske države Tonga. Iako je izmereno čak 7,5 stepeni, nije bilo štete, jer se epicentar zemljotresa nalazio duboko u okeanu.

Spasilačka akcija u Venecueli
Spasilačka akcija u Venecueli (AP Photo)

Tokom očigledno uzdrmanog proleća treslo se i ostrvlje Vanuatu (7,3) i Indonezija (7,4 stepena), a ovaj drugi potres odneo je i jednu žrtvu. Lista ovogodišnjih udara prirode koji nisu izazvali veće posledice završava se sa zemljotresom u Japanu. Krajem aprila u dva udara izmerena je magnituda od 7,4 i 7,7 stepeni, podigao se talas visine 80 santimetara, ali žrtava nije bilo.

Vrelo leto 2026.

Nažalost, sa najavom leta došle su i lošije vesti. Na Filipinima je 7. juna zabeležen najjači potres u ovoj godini od 7,8 stepeni. Najveći udar ispratila je serija naknadnih potresa, rušene su zgrade, pokrenuta klizišta, prekinuto snabdevanje strujom i vodom. Nažalost, poginulo je najmanje 37 ljudi.

Ubedljivo najteža katastrofa u dosadašnjem toku godine zadesila je Venecuelu. Više od 6.100 osoba smrtno je stradalo u dva potresa u razmaku od jednog minuta, oba jačine iznad 7: 7,2 i 7,5 stepeni. Za seizmologe ovo su dva veoma jaka zemljotresa, iako su se posledice slile u jednu, zastrašujuću katastrofu. Kroz bolnice je prošlo više od 60.000 ljudi, najveća razaranja zabeležena su u prestonici Karakasu i u priobalnom području zemlje.

Potres u Meksiku jačine 7,3 stepena na sreću je prošao bez žrtava i na kraju, za sada poslednji potres u Kolumbiji, još broji žrtve, ali nažalost jasno je da će se meriti stotinama.

Statistika nije neuobičajena

Nikome nije svejedno kada čita izveštaje o žrtvama, posebno što je reč o već četvrtom snažnom potresu za oko dva meseca. Međutim, podaci seizmologa kažu da nije reč ni o čemu neoubičajenom. Statistika američke agencije za geološka istraživanja, koja se smatra vodećim autoritetom u ovoj oblasti, vođena još od 1900, pokazuje da se svake godine na planeti dogodi u proseku 16 potresa jačine 7 i više stepeni. Preciznije rečeno, 15 jačine između 7 i 8 i jedan iznad 8 stepeni.

U ovoj godini izmereno je 9 zemljotresa jačih od 7 stepeni, odnosno 10 ako se potresi u Venecueli posmatraju kao dva potresa u jednom seizmičkom događaju. To je tačno na statističkoj granici izmerenih potresa u prethodnih 125 godina.

Ako se gleda skoriji period, vidi se da seizmička aktivnost varira iz godine u godinu, ali bez nekog pravila koje bi pokazalo trend, bilo opadanja, bilo dodatnog aktiviranja. Na primer u 2017. zabeleženo je samo šest veoma snažnih potresa, ali u 2010. bilo ih je čak 23. Po seizmolozima ove varijacije su uobičajene. Američki stručnjaci vrlo su izričiti: reč je o privremenom varijaciji seizmičke aktivnosti i ništa ne govori u prilog tome da je Zemlja u nekom vanrednom tektonskom stanju.

Priroda upozorava

Ono što nas uznemirava ove godine može biti činjenica da se u samo dva meseca, od početka juna do početka avgusta, koncentrisalo čak pet snažnih udara. Dva puta su izazvali ozbiljne ljudske žrtve.

Seizmička specifičnost jeste i ono što se desilo u Venecueli. Dva zemljotresa jačine preko 7 stepeni, u razmaku od jednog minuta, nije ono što se uobičajeno događa. Najčešća slika je da jak potres bude ispraćen nizom slabijih i taj period smirivanja tla može da potraje duže. Da se dva pomeranja tla, izuzetne jačine, dese jedan za drugim predstavlja svojevrsni prirodni fenomen.

U svakom slučaju ostaje potreba da pažljivo pratimo prirodu, koja uz sav razvoj civilizacije s vremena na vreme pokaže koliko smo daleko od sposobnosti da je ukrotimo.

Podeli vest

Banner img

Povezane vesti

Banner img
;